Depresija kod mladih osoba

Danas je depresija kod mladih, bez pogovora, sve češća. Možda je to zbog društvenih mreža ili većeg pritiska ili se jednostavno o mentalnim bolestima danas više govori? Bilo kako bilo, jedno je sigurno, depresija i sniženo raspoloženje kod adolescenata sve je učestalije.

No kako se protiv toga boriti?

Kao prvo, potrebno je osvijestiti i prihvatiti problem. Doživljavanje problema prvi je korak ka poboljšanju. Većina mladih srami se svojih problema jer nas depresija čini nesigurnijima i osjećamo se slabijima s toga se mladi zatvaraju u sebe. Često je to zbog straha od reakcije obitelji i prijatelja. U rješavanju depresije roditeljska podrška je nadasve bitna i roditelji trebaju težiti pridavanju podrške svojoj djeci te im služiti kao oslonac i vodilja.

Drugo, i najbitnije, je pronaći adekvatnog psihoterapeuta i/ili psihijatra. Depresija je dosta intiman problem te se liječi razgovorom o problemima koji su istu potaknuli, a u pomoć uskače i farmakoterapija. Velik broj ljudi smatra kako je sramota ići na psihoterapiju i kako je to oznaka da su ludi ili kako nisu pri zdravoj pameti. To je potpuna zabluda. Kao što biste za upalu grla otišli kod liječnika po antibiotike, tako i kod psihoterapeuta i psihijatra odlazite riješiti i osvijestiti probleme koji vas prate. U redu je ako se ne osjećate ugodno pričati s drugim ljudima o vašim problemima, za to služi terapija. Također ne gubite nadu ako iz prve ne pronađete terapeuta koji vam odgovara. Kao što mi je jedna vrlo pametna psihoterapeutkinja rekla: „Psiho terapija je magija…“. Bitno je biti otvoren i nastaviti tražiti terapeuta s kojim ćete 'kliknuti'.

Treba prihvatiti činjenicu da je liječenje depresije dugotrajan proces i da nakon jedne seanse vaši problemi neće nestati. Potrebno je biti ustrajan jer će s vremenom i kontinuitetom sve doći na svoje mjesto.

Posljednje, ali ne i najmanje važno, jest pronaći aktivnosti koje vas barem malo opuštaju i u kojima uživate. Pisanje osobnog dnevnika može biti vrlo dobar način organizacije vlastitih misli i uviđanje problema. Ne smijemo zaboravit i kreativni izražaj poput slikanja, šivanja i pisanja. Nije  bitno koliko ste dobri u onome što radite već koliko u tome uživate.

Naravno stvari koje volimo uvijek je lijepo podijelit s drugima. Društvena izolacija je jedan od pokazatelja depresije. Osobe koje pate od depresije većinom izbjegavaju izlaske i druženja što nimalo nije pogodno. Iako je teško družiti se i pričati o 'običnim', tj. svakodnevnim stvarima dok imate osjećaj da vam se život raspada, potrebno je ponekad i promijeniti perspektivu i odvratiti misli. Druženjem i izlaskom uviđamo kako život nije stao niti se vrijeme zamrznulo već život i dalje teče i nije sav tako crn kako nam se čini.

Unatoč svim padovima i problemima koje život nosi, treba se prisjetiti kako ništa nije trajno niti nerješivo s toga bacite pogled na svijetlu stranu života jer život zna ugodno iznenaditi kada mu pružite priliku.

Lucija P.Š. Volonterka Centra BEA

Literatura:

https://www.who.int/news-room/fact-sheets/detail/adolescent-mental-health

https://pmc.ncbi.nlm.nih.gov/articles/PMC3488279/

https://www.nhs.uk/mental-health/self-help/tips-and-support/cope-with-depression/

https://www.helpguide.org/mental-health/depression/coping-with-depression