U današnjem društvu izgled ima važnu ulogu u načinu na koji pojedinci doživljavaju sebe i kako ih percipiraju drugi. Razvojem masovnih medija, modne industrije i društvenih mreža, standardi ljepote postali su prisutniji nego ikada prije. Fotografije modela, influencera i slavnih osoba svakodnevno se pojavljuju na televiziji, internetu, reklamnim panoima i društvenim mrežama. Iako se takvi sadržaji često predstavljaju kao inspiracija ili zabava, oni mogu imati značajan utjecaj na percepciju vlastitog tijela i samopouzdanje ljudi.

Pozivamo vas na online predavanje koje će održati Filip Mustač, dr.med., specijalist psihijatar, na temu „Novo mjesto u gradu: Dnevna bolnica za liječenje pretilosti pri KBC Zagreb“. Predavanje će se održati u utorak 9. 6. 2026. u 20 h na Fb Liveu Centra BEA, a kasnije će biti dostupno na YouTube kanalu.

Simptomi emocionalnog jedenja i pretilosti prisutni su u životima mnogih osoba. Neki se bore s napadima prejedanja pri čemu gube kontrolu nad hranom jedući tzv. zabranjenu hranu u velikim količinama (slatkiši, masna ili slana hrana), drugi pak ne mogu prestati grickati tijekom cijelog dana.

Takve obrasce hranjenja često prati osjećaj srama i krivnje, kao da nešto s osobom ne valja budući da ne uspijeva jesti prema dijetnim pravilima.

Poslušajte raspravu stručnjaka sa područja poremećaja hranjenja, autizma i ADHD sa webinara održanog 26.5.2026.

snimka webinara dostupna na https://www.youtube.com/watch?v=aB6XBOa_2p8

Ljeto se približava, a s njim se mijenja i sadržaj na društvenim mrežama. Sve se više mogu vidjeti objave u kojima ljudi prikazuju svoje planove i korake kako postići „summer body“, odnosno pripremiti se za ljeto. Summer body je izrazito štetan termin, a referira se na „idealno“ tijelo. Također poznat je i „bikini body“. A oba termina predstavljaju idealiziranu figuru koja je potrebna za sunčanje, kupanje i ostale ljetne aktivnosti. Društvene mreže same po sebi mogu biti toksične za mlade ljude, posebice djevojke koje grade percepciju o sebi.

Tema granica zauzima važno mjesto kada razgovaramo o odgoju i obiteljskom životu. Svi intuitivno osjećamo da su nam granice potrebne. One nam daju osjećaj sigurnosti, predvidljivosti i reda. U radu s obiteljima često se susrećemo s roditeljima koji teško uspostavljaju, a još teže zadržavaju granice, što dovodi do teškoća u obiteljskom funkcioniranju. Međutim, ovaj tekst nije o njima, nego o onim roditeljima na drugom kraju tog kontinuuma – onima koji se toliko grčevito drže pravila i „reda“ da više ne možemo govoriti o granicama koje štite, već o rigidnosti koja sputava.