Društvene mreže stvorile su iskrivljenu sliku uspjeha. Uspjeh se prikazuje kroz luksuzan život, savršeno organiziran dan, rano ustajanje i stalnu produktivnost. Uspoređujući uspjeh na društvenim mrežama sa stvarnošću, izgleda kao da je lako dostižan, a zanemaruju se individualne okolnosti, zdravlje, financijske mogućnosti, privilegije i slično.

Najavljujemo održavanje besplatnih radionica za osnaživanje roditelja čija su maloljetna ili punoljetna djeca oboljela od poremećaja hranjenja. Prve dvije radionice provest će se u petak 15.5.2026.od 17.30 do 21 h u Centru BEA, Ilica 106a, Zagreb.

Voditeljica radionica je psihodramska terapeutkinja Dragana Radusinović Tafra, koja će prvi dan radionica posvetiti temi  "Stilovi privrženosti i poremećaji hranjenja – razumijevanje djetetovog iskustva". Dvije radionice u trajanju od 1,5 sat održat će se jedna za drugom sa pauzom od 15 min.

Gotovo svi danas koriste Instagram, posebice mladi. Sadržaj na Instagramu je raznolik,  a količina informacija koju na dnevnoj bazi prikupimo je ogromna. Vrlo često se na kraju dana ne mogu niti sjetiti što sam sve taj dan pogledala na Instagramu. Gledamo sadržaj, a da pritom ni ne primijetimo koliko je vremena prošlo, a još veći problem nastaje kada pomislimo da je ono što vidimo na Instagramu stvarnost. Baš onda kada se zaglavimo u utopiji, u kojoj su svi savršeni kao nacrtani, trebamo ugasiti mobitel i vratiti se u realnost.

Potreba za kontrolom prati nas na svakom koraku. Želimo kontrolirati svoje tijelo, kalorijski unos, vježbanje, kvalitetu namirnica, ali i svoj posao, odnose, budućnost. Čini nam se da ako stvari bolje isplaniramo i budemo efikasni, sve će doći na svoje mjesto i mi ćemo konačno postići taj željeni osjećaj sigurnosti. Tada ćemo se moći opustiti. Sada još ne, naravno, jer uvijek u glavi stoji onaj "još samo da postignem ovo, onda ću..."

Iskustva neumjerenog jedenja i pretjerane žudnje za slatkom, slanom ili masnom hranom nekim osobama predstavljaju teškoću koja značajno obilježavaju njihov svakodnevni život.

Krivnja i sram radi „još jednog“ posrtaja postaju osnovni kriterij po kojem osoba vrednuje sebe i svoj život, osjećajući se neuspješna ili slaba.

Poremećaji u hranjenju često se u javnosti povezuju isključivo sa ženama, iako istraživanja pokazuju da veliki broj muškaraca također prolazi kroz teške borbe s hranom, slikom tijela i samopouzdanjem. Stereotipi i društvene norme često sprječavaju muškarce da potraže pomoć, što problem čini još ozbiljnijim i dugotrajnijim.

Koji sve poremećaji hranjenja postoje? Poremećaji hranjenja obuhvaćaju različita stanja, uključujući: anoreksiju, bulimiju, binge eating (prejedanje), ortoreksiju i bigoreksiju (tzv. “mišićna dismorfija”, posebno česta kod muškaraca)