Mladi su danas vrlo aktivni na društvenim mrežama i dok su mladićima interesi raznoliki, djevojke najviše zanimaju moda i ljepota. One često prate poznate osobe čiji ih životni stil ili način odijevanja inspirira. Praćenje primjerice modnih trendova može potaknuti kreativnost, pomoći djevojkama da iskuse različite stvari ili izađu iz zone komfora. Svejedno, postoji i druga strana društvenih mreža s kojom se djevojke često susreću poput body shaminga, uspoređivanja, nametanja idealnog izgleda, seksualiziranih poruka i slično.
S ovakvim toksičnim porukama mlade se djevojke svakodnevno susreću na društvenim mrežama, što može doprinijeti razvoju niza mentalnih poteškoća, poput niskog samopoštovanja, nesigurnosti, negativne slike o vlastitom izgledu, pojavom poremećaja u hranjenju, anksioznosti i slično.
Činjenica je da su djevojke posebno ranjive jer često gledaju idealizirana tijela, posebice ako ih predstavljaju influenceri. Neki influenceri promoviraju zdrav način života primjenjujući nezdrave životne navike poput izgladnjivanja i pretjeranog vježbanja. Važno je znati kako prepoznati toksičnu poruku i kako se od nje obraniti da bi društvene mreže postale sigurno mjesto komunikacije. Jedan od znakova koji može ukazivati na toksične poruke je osjećaj nelagode ili anksioznosti tijekom čitanja poruke. Tada se možemo zapitati:
Kako se osjećamo kada čitamo određenu poruku? Bi li tako nešto rekli prijateljici, partneru ili članu obitelji? Je li ova poruka rezultat nečije brige i iskrene podrške ili ljubomore i želje za kontrolom?
Što učiniti ako su odgovori na ova pitanja negativni, ako je ta poruka zaista toksična i promovira štetne sadržaje?
Tada možemo biti duboko uznemireni. U sebi osjetimo navalu neugodnih emocija, preispitujemo sebe i svoje vlastite vrijednosti.
Kako se uopće možemo obraniti od toksičnih poruka?
Ako je riječ o sadržajima koji promoviraju posramljivanje tijela ili nezdrave navike hranjenja- jednostavno otpratimo navedenog influencera ili stranicu. Možemo birati kojim se sadržajima izlažemo.
Ukoliko je riječ o toksičnim komentarima na našim profilima, na takve provokacije ne treba odgovarati. U većini slučajeva mržnja je rezultat nečije nesigurnosti, ljubomore ili nezadovoljstva, a reagiranje na takve poruke može nas samo iscrpiti. Uvijek treba jasno postaviti granice tijekom korištenja društvenih mreža poput stavljanja profila na privatan način, filtriranja komentara ili objava. Ne treba na mržnju odgovarati mržnjom, reagirati impulzivno ili dopustiti da nam toksične poruke promijene osjećaj naše vlastite vrijednosti. Isto kao što je bitno da u stvarnom životu biramo provoditi vrijeme u okolini koja je pozitivna i podržavajuća bitno je i da na društvenim mrežama imamo sigurno i pozitivno okruženje koje možemo stvoriti jasnim postavljanjem granica ne obazirući se na toksične poruke drugih.
Mia Findrik,
Voloterka Centra BEA
