Za neke je upravo ljeto vrijeme intenzivnog rada, prekovremenih sati ili učenja za jesenski rok. Dok se drugi odmaraju, ljudi kojima je ljetna sezona najstresniji dio godine mogu kod sebe prepoznati stanje burn-outa ili sagorijevanja.
Burnout sindrom ili sindrom izgaranja je stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane dugotrajnim i intenzivnim stresom. Događa se kada osoba ima previše obaveza i mentalno je i fizički preopterećena. Neki simptomi koji mogu naslutiti na burnout su glavobolje, kronični umor, nesanica ili prekomjerno spavanje, anksioznost, otuđenost, gubitak motivacije, pad samopoštovanja i još mnogi tjelesni i emocionalni simptomi.
U svijetu gdje se radi 40 ili više sati tjedno uz ostale društvene i poslovne ili akademske obaveze teško je pronaći vremena za sebe, za opuštanje pa pojava burnouta nije rijetka. Suvremeni način života zahtijeva visoku razinu koncentracije, brze reakcije i veliku emocionalnu otpornost kako bismo se uspješno nosili sa svakodnevnim izazovima.
Kada naši psihički i fizički resursi nisu dovoljni, javlja se stres. Za razliku od uobičajenog, kratkotrajnog stresa, emocionalni stres traje dulje i može dovesti do emocionalnog sagorijevanja. Dok je stres često povezan s pojačanim naporom i fizičkom iscrpljenošću, burnout obilježavaju gubitak motivacije, emocionalna iscrpljenost, osjećaj bespomoćnosti Najčešće nastaje kao posljedica dugotrajnog izlaganja stresu i nezadovoljstva. Ukoliko ovakvo stanje potraje može narušiti mentalno zdravlje i kvalitetu života. Stoga potrebno je razviti određene tehnike za prevladavanje stresa kako bi se ovo stanje ublažilo ili čak preveniralo.
Kako bi se burnout sindrom prevenirao potrebno je zadovoljiti vlastite potrebe i pronaći vremena za rad na sebi kako bi se osjećali zadovoljnije u životu. Jedan od najboljih načina na prevenciju je stvaranje pozitivnog stanja uma i pozitivne promjene u okolini.
Neki od generalnih savjeta za prevenciju su zdrava prehrana, svakodnevno kretanje, stvaranje rituala koji nas usrećuje, bavljenje slobodnih aktivnostima koji volimo i boravak sa ljudima koji nam donose pozitivnu energiju. Također je važno prepoznati stresore i pokušati ih kontrolirati. Ne možemo na sve utjecati, ali možemo utjecati na vlastitu perspektivu.
Na primjer ja se mučim, a pretpostavljam i mnogi drugi sa akademskih pritiskom. Ponekad trebam samo stati i prestati se požurivati. Dugo mi je trebalo da shvatim da su sve ocjene i u redu, da imam vremena i da neće svijet propasti ako ne završim nešto u određenom vremenu ili napravim na određeni način. Bitno je brinuti se o svome umu jer je to ono što nam ne može nitko oduzeti.
Uspjeh ne vrijedi ako u procesu izgubimo sebe i naštetimo svom mentalnom zdravlju. U redu je nekad odgoditi obaveze pa čak i društvena odgađanja ako znamo da će nam to dugoročno naštetiti. S vremena na vrijeme je potrebno uzeti pauzu, napraviti nešto za sebe bilo to jednostavno čitanje knjige, odmaranje ili čak razgovor sa najdražim ljudima. Ako ovo ne pomaže, kao ni razne tehnike nošenja sa stresom, uvijek postoji opcija pronalaska stručne pomoći jer oni su ipak tu da nam pomognu i da nas usmjere.
Sara Deković,
Volonterka Centra BEA
